Pomoć i tel. naručivanje
+386 26 200 230
Vaša košarica Je trenutačno prazna

ADAPTOGENI U SIBIRSKOJ FITOMEDICINI

ADAPTOGENI U SIBIRSKOJ FITOMEDICINI

Prirodna medicina već stoljećima koristi dobrobiti koje nam daje bilje. Neko bilje koristimo kao  hranu, drugo kao prirodni lijek, a neko i kao hranu i kao lijek.

Interesantna je skupina bilja koje nazivamo adaptogeno bilje, ili samo adaptogeni. Riječ adaptogen ima korijen u riječi adaptirati, odnosno prilagoditi. Čemu se prilagoditi? Znanost kaže da adaptogeni utječu na stres, na odgovor našeg organizma na stres.

 Stres je izvanredna situacija u kojoj naš organizam  reagira borbom ili bijegom. Kao reakciju na stres nadbubrežne žlijezde izlučuju hormone kortizol, adrenalin i noradrenalin. Najvažnija zadaća tih hormona je osigurati tijelu dovoljno energije za prevladavanje nastale situacije. U stanju stresa u našem se tijelu mijenjaju fiziološki parametri; nagla potreba za malom ili velikom nuždom, ubrzani rad srca, povišenje krvnog tlaka, promjene u radu našeg endokrinog sustava... Kada opasna situacija prođe, sve se vraća u normalu. Tu bi priči trebao biti kraj.

Međutim, naša današnja stvarnost je vrlo stresna i mi prolazimo kroz stresne situacije i nekoliko puta dnevno, a i češće. Neki puta se vrijednosti nastalih hormona za obranu od stresa ne stignu vratiti u normalu.  Nadbubrežne žlijezde bivaju prisiljene izlučiti ih ponovo. Sukladno tome, niti naši fiziološki parametri se ne stignu normalizirati.

Osobe koje pate od visoke razine hormona stresa, s vremenom razviju niz psihičkih i fizičkih tegoba od kojih su neke vrlo ozbiljne. Tako se javlja unutarnji nemir, nesanica, anksioznost, depresija. Naš imunitet slabi – a kada su obrambene snage naših stanica na minimumu mi smo podložni čitavom nizu fizičkih bolesti. Ako je naša izloženost stresu dugotrajna, nadbubrežne žlijezde više nemaju snagu lučiti hormone za obranu, te se njihov nivo smanjuje ispod granice normale i mi postajemo kronično umorni, čak i iscrpljeni. U toj fazi naše se tijelo može ozbiljno razboljeti.

Većina istraživača i liječnika slaže se da je pristup za smanjenje kroničnog stresa višestruko složen. No, fitoterapeuti vjeruju da adaptogeni prirodno ublažavaju stres, i smanjuje dugotrajne količine antistresnih hormona u organizmu.

Adaptogeni su jedinstvena vrsta ljekovitog bilja, gljiva i smola koja pomaže uravnoteženju, zaštiti i obnovi organizma.

Termin adaptogenog bilja ili supstanci prvi je put zabilježio 1947. godine N.V. Lazarev, ruski znanstvenik, koji opisuje učinak povećanja otpornost tijela na stres.

Prema važećoj definiciji biljka je adaptogen ako zadovoljava tri kriterija:

  1. da je netoksična, što znači da je njeno korištenje sigurno za svakoga.
  2. njezine prednosti su nespecifične, što znači da poboljšava otpor cijelog tijela na stres, a ne samo jedan određeni sustav ili organ.
  3. uravnotežuje tjelesne funkcije, bez obzira na to odakle poremećaj potječe.

Istraživanja djelovanja adaptogena traju već dugi niz godina. Inicirali su ga Rusi, shvativši ozbiljno djelovanje stresa na ljudsko zdravlje. Već šezdesetih godina prošlog stoljeća počelo je proučavanje adaptogena kao  područja biomedicinskog istraživanja. Provedena istraživanja išla su u dva smjera: 

  1. Rutinsko istraživanje biološki aktivnih tvari
  2. Istraživanje učinaka na stres

Do 1984. ruski znanstvenici objavili su više od 1.500 farmakoloških i kliničkih studija o adaptogenom bilju. Kasnije su istraživanja provedena u Njemačkoj i Japanu, koja su  pokazala  slične rezultate ruskim istraživanjima. Istraživanje o adaptogenim svojstvima bilja nastavljaju se i danas. Sva ta istraživanja dokazuju bez  sumnje da adaptogeni povećavaju prilagodbu organizma na stres, te da  normaliziraju fiziološke procese u našem organizmu..

Mnoge su studije pokazale djelotvornost adaptogena :

Povećavaju tjelesnu i mentalnu izdržljivost

Štite od djelovanja zračenja

Smanjuju nuspojave kemoterapije

Smanjuju učestalost infekcije

Povećavaju otpornost na kemijske spojeve koji izazivaju kancer

Riječ adaptogen odnosi se i na sposobnosti bilja da opstane i razvija se u ne baš idealnim uvjetima okruženja u kojem se nalazi njihovo stanište. I biljke imaju adaptogeni odgovor na stresne situacije u kojima  žive: jedne se dobro nose sa suncem i opstaju na suncu, druge biraju hlad kroz koji ipak prodire sunčeva svjetlost, trećima treba više vlage, neke su savitljive, neke od njih dobro prilagodljive i elastiče. Sva ta svojstva adaptogeni prenose na nas.

Svaki od adaptogena ima svoju osobnost zahvaljujući različitim aktivnim sastojcima. Tako neke djeluju stimulirajuće, dok su druge smirujuće; neke smanjuju hiperaktivni imunološki sustav, a druge povećavaju imunološki odgovor.

Adaptogeni se uglavnom sastoje od više aktivnih komponenti, neki od njih i  nekoliko desetaka. Stoga se vjeruje da snaga adaptogena leži u sinergiji svojih aktivnih komponenti. Iz tog razloga, cijela biljka pretočena u biljni ekstrakt je najmoćniji adaptogen.

Za razliku od proizvoda koji su ciljani samo za neki od problema, adaptogeni poboljšavaju ukupnu sposobnost tijela da se prilagodi na načine koji održavaju optimalnu funkcionalnost.

Adaptogeni su korisni u vraćanju i održavanju homeostaze, zbog njihove sposobnosti da nam pomognu prilagoditi se promjeni.

Jednostavno: adaptogeni su  grupa tvari, (osim bilja tu spadaju i gljive,  kao i prirodne smole), koja je zadužena za normalizaciju rada organizma nakon stresnih stanja ili prevenciju da do tih stanja uopće ne dođe.

 

Adaptogeni su samo djelomično stimulansi, jer oni poboljšavaju metabolizam stanica, no oni istovremeno djeluju na povećanoj sintezi RNA u stanicama čime podižu potencijal tijela.

 

Govoreći o adaptogenima Sibira prvo ćemo nešto reći o biljnom adaptogenu s tog podneblja, o ELEUTEROKOKU.

 

Eleuterokok, poznat i pod nazivom vražji trn, je biljka iz porodice bršljanovki, koju zbog sličnih svojstava, nazivaju i sibirski ginseng. Eleuterokok je adaptogen kao i ginseng, neka istraživanja pokazuju da ima jače djelovanje.

Prva istraživanja o ljekovitim svojstvima eleuterokoka su uglavnom usmjerena na njegovo adaptogeno djelovanje kod ljudi koji su izloženi negativnom utjecaju iz okoliša, psihofizičkom  naporu i stresnim situacijama, koje  su okidač biokemijskih reakcija u organizmu: hipotalamus preko hipofize stimulira nadbubrežne žlijezde koje počinju izlučivati velike količine hormona stresa adrenalin, noradrenalin i kortizol.

Organizam u borbi sa stresom nužno treba pomoć. Eleuterokok brzo uspostavlja stanje homeostaze, jer kao adaptogen pomaže tijelu u prilagodbi novonastalim okolnostima, tako da biokemijske reakcije u tijelu (metabolizam, djelovanje  hormona i enzima, stanično disanje) pretvaraju u stanje normale. Adaptogeni  djeluju kao imunostimulatori i antioksidansi, odnosno supstance koje sprječavaju oštećenja nastala djelovanjem slobodnih kisikovih radikala u tkivima.

U korjenu eleuterokoka pronađeni su aktivni spojevi eleuterozidi, koji daju osnovna ljekovita svojstva, kao i polisaharidi, koji dokazano snizuju razinu šećera u krvi, te povećavaju imunitet. U eleuterokoku su pronađenii spojevi sirigin, kafeinska kiselina, etil aldehid i koniferil aldehid. Neki od njh djeluju kao antioksidansi u prevenciji raka, drugi smanjuju kolesterol, stimuliraju imuni sistem, povećavaju izlučivanje žući, utječu na kolesterolnu strukturu, imaju antibaktericidna i antivirusna  svojstva, te smanjuju upale, groznice, herpes simplex, kao i genitalni herpes.

Eleuterokok djeluje kao pomoć organizmu da lakše savlada popratne pojave kemoterapije, i jedno je od rijetkih sredstava koje se može koristiti i za vrijeme kemoterapije.

Idući adaptogen koji dolazi iz Sibira je SIBIRSKA ČAGA

 

Čaga je gljiva koja raste kao parazit na drveću. Ako je to drvo breza, čaga će upijati  najbolje ljekovite tvari iz korijena, stabla i grana breze.Takva čaga sadrži preko 200 nutritivnih tvari. Svojevremeno su sovjetski sportaši i astronauti koristili čagu kao adaptogen za poboljšavanje umnih i tjelesnih sposobnosti.

Najčešće čaga  raste u  Sibiru, gdje se temperatura zimi spušta i ispod -40 C. Sibirska divlja čaga se bere nakon  9 i više godina, kada je najljekovitija. Kroz dugi period sazrijevanja, ljekovite tvari u čagi postaju su izuzetno male molekularne strukture, što omogućuje brzu i cjelovitu apsorpciju u naš organizam.

Prema rezultatima istraživanja, sibirska čaga sadrži preko 200 nutritivnih tvari. Bogata je aminokiselinama, enzimima, mineralima u tragovima (bakar, selen, cink, mangan, željezo, germanijum) zatim mineralima u većim količinama (magnezij, kalcij, kalij, natrij, fosfor) kao i vitaminima B1, B2, B5, vitaminom K, vitaminom D2 ili ergosterolom koji druge biljke inače ne sadrže. Nadalje, čaga je moćan izvor više vrsta polisaharida, beta glukana, triterpena (među njima i lanosterol), sterola, saponina, inotodiola, SOD enzima, te sadrži betulinsku kiselinu koja se u prirodi jedino može naći u čagi.

Najljekovitija je altajska čaga koja se bere u planinama na visini iznad 1500m, na temperaturi od -50 C i nižoj. Na tako niskim temperaturama i visokoj nadmorskoj visini događa se tzv. ledena ekstrakcija kada se velika količina ljekovitih tvari iz korijena i stabla breze prelijeva u gljivu čagu.

Betulinska kiselina ima svojstvo uništavanja već formirane kancerogene stanice a da kod toga čuva vitalnost i funkciju zdravih, prevenira nastanak novih kancerogenih stanica, akumulira radioaktivne tvari, što su pokazali rezultati ispitivanja kod velikog broja ljudi koji su koristili čagu nakon katastrofe u Fukušimi.

SOD enzim je najpotentniji enzim našeg tela i djeluje kao stanični antioksidans (borac protiv slobodnih radikala). On nas štiti od preranog starenja, tumora i raka, visokog krvnog tlaka, bolesti srca i krvotoka, kroničnih bolova u mišićima i zglobovima, problema probave, dijabetesa, slabe cirkulacije, oboljenja bubrega i jetre, povišene masnoće, alergija, plućnih bolesti, svih bolesti kože, problema prostate itd. SOD enzim je prisutan i u našim stanicama i ima važnu ulogu u zaštiti organizma od negativnih utjecaja oksidacije slobodnih radikala. Na žalost, u našem se tijelu starenjem koncentracija SOD enzima smanjuje, a biva nam sve potrebniji, pa ga moramo nadoknaditi izvana, koristeći sibirsku čagu.

 

Svakodnevno smo bombardirani različitim zagađivalima u obliku dodataka prehrani, proizvodnji biljne i životinjske hrane, vodi za piće, zraku koji dišemo.

Sve to djeluje kao stres na na naš organizam, čak i na staničnom nivou.

Čaga spada u grupu gljiva adaptogena. Adaptogeni su odličan način prevencije utjecaja stresa na organizam. Oni ne djeluju ciljano na neki organ ili određenu bolest, nego uspostavljaju ravnotežu cjelokupnog organizma. Sibirska čaga je moćno sredstvo protiv stresa kao uzročnika gotovo 90 % svih bolesti.

 

Sibirska čaga je najjači prirodni antioksidans. Ona čisti naš organizam od kisikovih slobodnih radikala na staničnom nivou čime nam podiže imunitet, a naše obrambene snage su se tada same u stanju izboriti za zdravlje. Čaga djeluje kao adaptogen, sa snažnim utjecajem na eliminiranje stresa i njegovih posljedica.

 

Treći sibirski adaptogen je MUMIO

 

Mumio je najljekovitiji prirodni balzam. Nastajao je između 500 i 900 godina. Tamnje boje od smeđe do crne, karakterističnog je teškog i reskog mirisa, a ukus mu je gorak ili nagorak. Lako je topljiv u vodi i netopljiv u uljima i mastima.

Naziv mumio grčkog je porijekla i znači čuvar tijela. Porijeklom je iz Azije sa gorja Pamir, Tibet i Altaj. Kod visokih ljetnih temperatura "cijedi" se iz stijena u obliku smole. Zato su ga nazvali "krv planine" - brag žun. Njegova izuzetna ljekovitost poznata je tisućama godina. Još su ga Hipokrat, Galen i Avicena primjenjivali u liječenju svojih pacijenata prije više od 2000 godina.

Mumio je pravi jaki adaptogen  izvrsnih karakteristika. Kako bi tvar svrstali u adaptogene, ona mora ispunjavati ove uvjete:

-mora biti potpuno netoksična i bezopasna za organizam.

-mora imati kontinuirano blagotvoran utjecaj na pojedinca

- mora dati nespecifičan  odgovor u tijelu - povećana otpornost na mnogobrojne uzroke stresa uključujući fizikalna, kemijska ili biološka sredstva

-mora normalizirati fizičke funkcije bez obzira na postojeće (također bolesno) stanje

Bez obzira kako izgledaju ti zahtjevi su vrlo teški. Za razliku od lijekova koji imaju nuspojave, adaptogeni moraju imati blagotvoran utjecaj na organizam bez narušavanja ili oštećenja. Postoji samo vrlo malo tvari s adaptogenim svojstvima, a samo je nekolicina tako jaka.

Međutim, imajte na umu da mumio nije lijek za sve. Mumio čak i tijekom dugotrajne upotrebe ne pokreće otrovne ili nikakve druge nuspojave.

 

Mumio sadrži: 28 kemijskih elemenata, 30 mikro i makro elemenata, 10 različitih oksida minerala, 6 amino-kiselina, niz vitamina B grupe, pčelinji otrov, smolaste tvari... U njemu se nalaz jako važni elementi: željezo, kalij, bakar, cink, magnezij, srebro... Mehanizam djelovanja mumia je složen jer deluje višestruko, čak sa 50 aktivnih komponenti. Regulira metabolizam i hormonske procese u organizmu. Mumio je prirodni antibiotik. 

 Kompletna farmakološka ispitivanja su obavljena u Moskvi, gde je službeno           odobrena njegova upotreba.

 

Navedeni sibirski adaptogeni su vrlo snažni i preporučaju se kako u preventivne tako i u kurativne svrhe.

Crna sibirska čaga

Crna sibirska čaga iz Altaja

Čaga se nalazi na prvom mjestu na ORAC ljestvici, koja klasificira biljke i gljive po …

876,74 Kn

Povezani postovi

Tko je novo lice emisije?

Volim raspravljati o svojim spoznajama i slušati tuđe spoznaje. Svaki dan naučim nešto novo o sebi kroz ponašanje svoje …

Go back

Komentari

Obavijest o korištenju web kolačića

U svrhu pružanja bolje funkcionalnosti, korisničkog doživljaja, sigurnosti, nesmetanog rada i evidencije broja korisnika na web stranici koristimo web kolačiće.

Hitni kolačići potrebni su za optimalno funkcioniranje web stranice, a drugi se kolačići upotrebljavaju za prilagodbu sadržaja i oglasa te analizu posjeta web stranice.

Za više informacija pročitajte objašnjenje o web kolačićima gdje uvijek možete isključiti pojedine web kolačiće